Dijelovi govora: opći morfološki znakovi značajnih i pomoćnih riječi.

Svaka riječ na ruskom se odnosibilo koji dio govora. Svi su grupirani prema određenim morfološkim obilježjima i uobičajenim gramatičkim značenjima. Gramatičkim značenjem podrazumijevamo generaliziranu karakteristiku riječi koja je neizravno povezana s njezinom leksičkom interpretacijom. Na primjer, sve imenice su slične po tome što imaju značenje objektivnosti, a brojevi označavaju broj ili red u broju.

Odvojeni samostalni (oni su inače zvane značajni) i servisni dijelovi govora.
Značajno je, za razliku od službene, pored generaliziranog značenja, njegovo leksikalno.
Jednostavno rečeno, značenje takve leksičke jediniceobično je razumljivo izvan rečenice. Čak i ako govorimo o homonimima ili polisemantnim leksičkim jedinicama, u umu čitatelja pojavljuje se određena slika koja čita ili čuje značajnu riječ.

Nazivi se neovisni dijelovi govoraimenice i pridjevi, kao i zamjenice i, naravno, brojevi. Njima se susreću glagoli (participi, gerundi) i prilozi, a neki znanstvenici dodaju ovoj kategoriji kategoriju države.

Službe riječi su semantički ovisne, njihov zadatak je izraziti odnos između riječi u rečenicama i fraze. To uključuje saveze, čestice i prijedloge.

Na satovima ruskog jezika, kao i na ispitustudenti radova proizvode morfološku analizu svih dijelova govora. Da biste ispravno obavljali ove zadatke, morate znati kako generalizirano značenje svake skupine riječi, tako i nekoliko stalnih (nužno prisutnih) i nestalnih značajki.

Razmotriti njihove zajedničke morfološke značajke.

Nominalni dijelovi govora i zajedništva, na primjer, skloni su, tj. Podložni su promjeni riječi. Također za njih su kategorije roda i brojeva:

Većina ljudi (2 staza u Rn, npr.) Volite odmor na prvom (broj rednih, u Pn, mr, singularni) mjesec ljeta.

Svi glagoli odnose se na jednu od konjugacija. Stalni znakovi riječi koje označavaju djelovanje su pojava i tranzicija. Nagon, vrijeme, spol, lice i broj glagola nisu uvijek, već samo u nekim oblicima. Na primjer, osoba se ne može odrediti u prošlom vremenu, a sama se kategorija vremena samo u indikativnom raspoloženju:

Počeo (glagol v.v., rev., Nepereh., 1 c., U indikativnom raspoloženju, prod. Dr., Un.ch., zh.r.) Oluzione.

Adverb i dio priloga se uopće ne mijenjaju. Adverb ima vrijednost po vrijednosti i, ako je formiran iz kvalitativnog pridjeva, stupanj usporedbe. Usmeni sudjeluje u verbalnom participu: izgledu, prolaznosti i ponavljanju:

Stojeći (decept., Unm., Nesov.v., Nepereh., Nevozvr.) U blizini prozora, pažljivo (nar, nepromjenjiva, način rada) promatraju prolaznike.

U morfološkoj analizi servisnih dijelova, oni su označeni njihovom nepromjenjivost, kao i po rangu po vrijednosti (čestice, spojnice) i po podrijetlu (prijedlozi):

Stablo nije raslo (čestica, otrit). U (pripreman, neprofesionalan) povrtnjak, ali (unija, dakle, protiv,) dalje.

Zaključno treba napomenuti da rigorozna morfološka analiza uključuje definiciju sintaktičke uloge riječi u rečenici koja je također izvedena iz gramatičkog značenja.

</ p>>