Prijevod vremena: povijest i modernost

Vrijeme je jedna od najvažnijih komponenti,Određivanje života osobe, bez obzira na njegovo društveno podrijetlo, nacionalnost i političke stavove. Istodobno, promjenjivo trajanje dnevnog dana omogućuje ljudima da umjetno produljuju ili skraćuju razdoblje svjetlosti, prevodeći vrijeme u ljetno vrijeme. Međutim, s obzirom na potrebu za tim procesom, nedavno su se pojavile mnoge rasprave.

Treba napomenuti da je prvi put prijevod biopreporučio je poznati američki javni lik i znanstvenik B. Franklin kada je bio američki veleposlanik u Francuskoj. U svom smiješnom radu, koristeći jednostavne praktične izračune, dokazao je da će, pomicanjem sata sat vremena naprijed sredinom ožujka, pariši moći spasiti pola svijeća koje koriste tijekom godine.

Zatim se obrađivao članak poznatog Amerikancapoznatog skepticizma, a problem prevođenja rukama sata vratio se samo stoljeće kasnije. Prvi je dotaknuo entomolog iz Novog Zelanda J. Hudson, koji je opravdao nužnost pomicanja strelica u proljeće 2 sata unaprijed, što će dati dodatne mogućnosti za punopravni rad. Ovaj prijedlog Hudsona bio je formaliziran u obliku znanstvenog članka i objavljen 1898. u popularnom znanstvenom časopisu Novi Zeland, koji je obilježio početak višegodišnje rasprave.

U Europi, prijevod vremena kao vitalnogpotreba je prvi put podigao W. WILLET, kojega mnogi smatraju „izumitelj ljetno računanje vremena.” U svom članku „O rasipanja bijela dana”, objavljenom 1907. godine u Engleskoj, gdje je najprije teoretski potkrijepiti potrebu za takav prijenos, a zatim ponudio svake nedjelje u travnju pomak satove 20 minuta unaprijed, te u rujnu - da se vrati sve u prvobitno stanje. Britanski sami ne žuri da koristite ponude Willett, a prva europska zemlja koja je prevedena na ljetno računanje vremena počelo, začudo, Njemačka, odlučio ukloniti vidljive prednosti u svjetlu izbijanja Prvog svjetskog rata. Međutim, zemlja i Antanta požurio kako bi se s poduzetni Nijemci počeli napraviti promjene u svojim radnim satima u 1917.

U narednim godinama, kako u Europi tako iu SAD-uvrijeme je ozbiljno kritizirano, pa se većina zemalja vratila predratnoj opciji. Međutim, sa svakom novom ekonomskom krizom, vodstvo vodećih svjetskih sila opet se vratilo prilici da dvaput godišnje prilagodi pokazatelje birača, sasvim razumno vjerujući da će na taj način biti moguće spasiti oštro povećane cijene energije. Na primjer, u istoj Njemačkoj, prijevod vremena započeo je 1940. godine, u vezi s izbijanjem Drugog svjetskog rata. I 1973., u svezi s početkom ozbiljne naftne krize.

Prevođenje vremena u Rusiji po ljeto po prvi putuveden je 1917. posebnom uredbom Privremene vlade, ali u studenom iste godine dolazi do boljševika koji je ukinuo ovaj postupak.

Sljedeći važan razvoj bio je uvod u 1930godinu takozvanog "dekretnog vremena": ove je godine dodano 1 sat u javno vrijeme, ali nije uvedeno ljetno stanje. U travnju 1981. Vijeće ministara SSSR-a donijelo je dekret, koji je opet uveo prijenos strelica u proljeće i jesen. No, "vrijeme majčinstva" s nikim da ne otkaže, nije bilo, tako da je ukupna razlika u Rusiji u ljeto u odnosu na krilo pokazatelje već 2 sata.

Situaciju je trebalo otkloniti presudnom odlukomRF D. Medvedev, prema kojemu je prilagodba sati u travnju 2011. u ljetnom razdoblju bila posljednja. Međutim, nakon što su to učinili, Rusi su primili odstupanje od lokalnog vremena u istom 2 sata. U mnogim aspektima upravo zbog toga i zbog činjenice da je trajanje dnevnih sati oštro smanjen tijekom zime, rasprave o svrhovitosti prijenosa strelica u proljeće i jesen nastavile su s novom snagom.

</ p>>